05.07.2017.

Kako kapital istine pretvoriti u znanje o ratovima

Sad već imamo tri rata sa nekoliko tumačenja, zavisno u kojoj državi živite, a svakodnevno nam se nagovještava četvrti rat kao vrlo izgledan. A uz sve to, mi smo u rukama neodgovornih ljudi koji vladaju i znanjem i neznanjem. Tako da, ako pravimo poređenja, ratnog i ovog ‘mirnodopskog vremena’, ono je bilo neizreciva patnja a ovo su njene posljedice

Vrijeme poslije-opsade moglo bi se nazvati aktivnom prošlošću u kome je opsada još uvijek živi organizam sa svojim posljedicama, mada mnogima ne izgleda tako. Gubitak identiteta raspadom bivše Jugoslavije uletjeli smo u identitet opsade. Nakon deblokiranja grada nastupilo je vrijeme koje se zove poslijeratni period. Bilo je neophodno uspostaviti identitet svakog pojedinca, pa je bilo jasno da je neophodno uspostavljanje radnog identiteta, koji bi donio u kuće društvenu normalu. Ali, to se nije dogodilo. Poslije opsade došlo je do raslojavanja, formirala se nova klasa, onih koji rade u administraciji, onih koji rade za međunarodne organizacije i onih koji su plivali u tranziciji u sivoj ekonomiji, i onih koji su izgubili pravo na rad. Ali, oni koji su se iz srednje i radničke klase raseljene ili uništene tokom rata i tokom opsade izgubili su sve i teško ili nikako se dizali na noge. Kod njih se danas lako izazivaju trauma prošlosti, zavladalo je beznađe. Tako da, ako pravimo poređenja, ratnog i ovog ‘mirnodopskog vremena’, ono je bilo neizreciva patnja a ovo su njene posljedice.

Ono što je izvjesno je da su obespravljeni građani - to je neprocenjljiv gubitak. Izgubljeno je to da se ljudi osjećaju kao građani Bosne i Hercegovine, pa poslije da budu etno pripadnici, vjernici ili ateisti, što je njihova privatna stvar koja se ispovjeda kod kuće. Ali nije tako, vrsta pripadnosti je stvar političke manipulacije. Tako da popis stanovništva nije bio popis građana, nego etničkih grupa i vjeroispovjesti. Identitet pojedinca bi trebao prvo biti građanin, pa onda da se dodaju ostale pripadnosti ako ih ima.

Naša platforma je bila govorna istorija. Kako je vrijeme prolazilo, shvatili smo da se arhivska kolekcija mora formatirati, staviti u generalni okvir uzroka i posljedica. Naš cilj je bio onda, a i sada je, da damo prilog tumačenju perioda raspada Jugoslavije 91-99. Imamo ogroman materijal koji se može koristiti, od hronologije događaja, ratne medicine do humanitarne pomoći, kulture kao otpora, sporta, edukacije, medija, komunikacija - načina života u ekstremnim uslovima. Sad smo na tački razmatranja masovne upotrebe tog skupljenog znanja u cilju istorijskog tumačenja kao i u cilju znanja o preživljavanju grada pod četverogodišnjom opsadom.

Vremena prošlog, sadašnjeg i budućeg su se u betonski čvor spetljala, vraćeni smo na prvi i drugi svjetski rat o kojim takođe nisu napravljena učila koja će koristiti cijeli region kao neophodnu istovjetnu platformu. Pa je ovaj treći rat u vidu raspada Jugoslavije upao u procjepe različitih tumačenja ta dva svjetska rata iz lokalnih uglova, kako političkih manipulacija tako i izrazite podijeljenosti istoričara. Sad već imamo tri rata sa nekoliko tumačenja zavisno u kojoj državi živite, a svakodnevno nam se nagovještava četvrti rat kao vrlo izgledan. A uz sve to, mi smo u rukama neodgovornih ljudi koji vladaju i znanjem i neznanjem. Još moram reći da su oni pravi profesionalci u destrukciji i štićenju ličnih interesa. A pametni i sposobni su se umorili i povukli kao posmatrači ponovo nokautirani i bačeni na pod. Oni koji odbijaju da se uspostave edukacijski kanali bazirani na činjenicama love u zraku svaku priliku i apliciraju je na dnevne potrebe njihovih politika. Pitanje je da li i oni znaju kuda vode sve ove narode ili operišu na kratkim rutama moći koju prigrabe ili dobiju. A betonski čvor se svakom tom novom ‘alternativnom činjenicom’ zatvara u potpunosti. Za one kojim je sve to namijenjeno istina je dosadna a manipulacija zavodljivija i uvjerljivija.

Kako uspostaviti jedinstvenu platforme tumačenja perioda 91-99 kroz nezavisne arhive, publikacije, knjige, video materijale, fotografije. Potrebno je uz provjeren kredibilitet izvora, postaviti znanja o raspadu Jugoslavije na jedno mjesto, za sve oni koji će pisati istoriju tog perioda ili učiti o tome periodu, ne kroz oficijelnu edukaciju koja zadugo neće imati status jednakog i kredibilnog tumačenja za sve u regionu.Između ostalog treba istražiti na koji način su intelektualci, pisci, umjetnici, novinari, stvarali svoj kulturni okvir, izlažući svoje živote slijedeći principe, a stoje iza toga i danas.

Kapital istine postoji. I tu smo kod pitanja kako da istina dobije gledalište? Svakako potragom za modelima koji će istinu učiniti atraktivnom a tim i konzumiranom kao znanje.Jer nije dovoljno samo reći istinu, nego učiniti da se ta istina tiče onih kojima je namijenjena, jer ako ostane skrivena, njen izostanak zamijenjen ‘alternativnim činjenicama’ postaje fatalan

[odlomci iz intervjua sa XXZ magazinom 22.06.2017].

AKTUELNO
info@famamethodology.net