07.04.2017.

Suada Kapić: ‘Istorija se mora baviti činjenicama’

Volim “Znakove pored puta” i ovaj znak bih shvatila kao sazrijevanje društva da ne ignoriše činjenicu da su u 100 godina preko grada prešla dva velika svjetska rata i ovaj treći najmasivniji i najbrutalniji. Grad i građani Sarajeva moraju imati odgovornost prema sopstvenoj patnji, otporu i veličini. Nagrada se počela dodjeljivati od 1956. godine i njena namjena je bila da prepozna velike i društveno korisne napore. Naš projekat uči tome da istorija mora da se bavi činjenicama, a ne političkom instrumentalizacijom tumačenja. Dakle, izjednačavam društveni trenutak sa značajem nagrade, jer smo mi kao grad, kao država, kao regija, kao svijet, na ozbiljnoj prekretnici. Stojimo usred “može biti i ovako i onako” različitih procesa progresa ili degradacije. Mi, građani Sarajeva, zbog svega što smo preživjeli i humanosti i solidarnosti i pameti koju smo pokazali, ne bismo smjeli popustiti trendovima degradacije već osvojenog. Zato je važno da smo mi koji kao grupa promičemo progresivne vrijednosti dobili nagradu koja počiva na tim principima.

Suada Kapić, direktorica i osnivačica FAMA Kolekcije, povodom dodjele Šestoaprilske nagrade ovom udruženju za Oslobođenje govori o putu koji ih je doveo do ovog priznanja

FAMA Kolekcija je ovogodišnji dobitnik Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva. Šta ova nagrada znači za kolektiv FAMA, a šta za Vas lično?
- Jedan moj prijatelj je rekao “da ste ušli u ovaj viteški podvig misleći na nagrade, ovog projekta ne bi ni bilo”. On je u pravu. Počeli smo raditi kao FAMA 1992. Nastavili kao FAMA arhiv, oblikovali FAMA kolekciju i osnovali FAMA Metodologiju da sve to što smo uradili pretvaramo u edukacijske module i Školu znanja. Tako da naš tim - Miran Norderland, Davor Vidović, Asja Hafner i ja - dobija ovu nagradu koja na simboličan način označava prekretnicu za naš projekat koji prelazi iz statičnih činjenica u živi organizam interakcije i sve će više dobijati na društvenoj važnosti. Tako da nagrada dolazi u pravo vrijeme.

Vjerovatno je vrlo mali broj onih koji nisu upoznati sa projektom, ali da potvrdimo – šta je to FAMA Kolekcija i čemu ona služi?
- Namjena FAMA Metodologije je da kroz edukacijske module Škole znanja stavlja u upotrebu FAMA Kolekciju koja se stvarala u raznim fazama (kao FAMA, FAMA arhiv, FAMA kolekcija), a smatra se najvećom svjetskom nezavisnom kolekcijom multimedijalnih projekata o opsadi Sarajeva (1992-1996) i dešavanjima u vezi s raspadom Jugoslavije (1991-1999). Godinama je Kolekcija rasla usred nemogućih uslova (opsada i poslijeratna tranzicija), razvijajući pionirske koncepte i različite teme.
Kolekcija je u svim svojim dijelovima postala učilo i alatka na svjetskim univerzitetima, kao i dio svjetskih enciklopedija i nacionalnih i univerzitetskih biblioteka. Na stranu obimnost i istorijsko-edukativni značaj projekta, Kolekcija sama po sebi predstavlja novi pristup dokumentovanju činjenica i dokaza, te mapiranju uzroka i posljedica događaja uobličavanjem u formu pristupačnu širokom spektru publike. FAMA Metodologija vrši prenos znanja o događajima iz 20. vijeka u veliki interaktivni prostor permanentne edukacije u 21.vijeku.

Još tokom agresije ste počeli prikupljati materijale. Kako se rodila ideja u tom vihoru rata za arhiviranjem historijske građe?
- Prije nego što su počeli rat i opsada Sarajeva, mi smo osnovali Famu kao medijsku kuću, tako da smo se već bavili upozoravanjem na pripreme za rat kroz TV produkciju. Tako da je naša odluka da na početku opsade, u blokiranom gradu, pređemo na drugačije formatiranje onoga što se događa bila prirodna odluka. Fenomen opsade grada na kraju 20. vijeka uz razaranje svega postojećeg bio je dovoljno jak da smo već tada radili na govornoj istoriji i na edukacijskim paketićima, koje smo slali u svijet. Ti “paketići” danas su dio arhivske građe i FAMA Kolekcije. Ja sam ostala u gradu zbog sopstvenog principa “ne otići iz grada koji je napadnut”. Ono što smo živjeli tokom te 4 godine je prevazilazilo sve knjige, eseje, analize, studije, koje sam do tada čitala kroz 2.000 godina ljudske istorije.

Ekstremne okolnosti nikada nisu zabilježile 24/7 četverogodišnji terornevidljivog neprijatelja. Ali istorija svijeta takođe nije zabilježila nevjerovatan otpor građana koji su birajući kreativnost u opstanku, humor u dnevnom životu, inteligenciju u inovaciji nove civilizacije, humanost i solidarnost prema drugom umjesto straha i mržnje. Iako sam i sama bila dio teškog dnevnog opstanka, bila sam zadivljena posmatrajući šta su ljudi sve radili da bi mentalno i egzistencijalno preživjeli skoro nepobjediv sklop okolnosti. Ali, građani su pobijedili. Tek kad je grad deblokiran, rat završen, mi smo ušli u klasifikaciju našeg sopstvenog arhiva, stvarajući nove metode jer je za svaku temu trebao drugačiji pristup i sve to stavljali u odgovoran kontekst uzroka i posljedica. Takođe je zanimljivo da su se moj brat i snaha, inače inžinjeri hemije i saobraćaja, prekvalifikovali u znanje o digitalnoj klasifikaciji arhiva i obučavali malo širi tim. Sve je to bio kolektivan napor stvaranja znanja.

Nakon više od dvije decenije i brojnih međunarodnih priznanja, vaš trud je priznat i u gradu kojem je Kolekcija posvećena. Koliko ste zadovoljni reakcijama domaćih korisnika vašeg arhiva?
- Da, ušli smo u svjetske kartografske enciklopedije i biblioteke. Ne bih rekla da smo kolekciju posvetili gradu Sarajevu. Zapravo, Kolekcija je naš prilog tumačenju perioda raspada Jugoslavije 1991-1999. FAMA Kolekcija se bavi okvirom raspada, kroz mapu i hronologiju 1991-1999, kroz Kosovo projekat, kroz mapiranje genocida u Srebrenici, kroz mapiranje Dejtonskog mirovnog sporazuma na način kako je završio rat. Opsada Sarajeva je u kontekstu svih tih važnih formata zauzela najviše mjesta. Pošto je kolekcija digitalizovana i nalazi se na portalu FAMA metodologije (www.famamethodology.net), cijeli svijet ima pristup i mogućnost korištenja. Mi smo arhiv već formatirali u edukacijske module kao mape, enciklopediju, videodokumentarnu animaciju, ne možemo znati ko je i kako koristi. Ali mogu reći da smo 25 godina bili anonimni i ne baš mnogo traženi na našem u ovom gradu. S druge strane, postojali su ljudi koji su nam kada nije išlo dalje, upravo pomagali da se pokrenemo i mogu reći da je tih nekoliko ljudi zajedno sa nama spasilo FAMA Kolekciju u raznim fazama, da bi ona danas počela da se koristi kroz FAMA Metodologiju.

U cijelom tom vremenu nastanka onoga što sada znamo kao FAMA Kolekcija, koji periodi su Vam bili najteži?
- Odgovoriću samo za sebe, drugi iz našeg tima sigurno imaju drugačije odgovore. Jedino mi nije bilo teško raditi ovaj projekat tokom opsade, ostalu 21 godinu je bilo preteško. Najveću težinu vam ne donose stvarni problemi vezani za stvaranje, za metodologiju, za produkciju, pa čak i za finansiranje, nego nevidljivi svileni beton o koji stalno udarate i ne možete proći kroz njega, pa vam se čini da vi i ta kolekcija koja, uprkos svemu, raste stojite zaglavljeni jer nema mjesta za nju tamo gdje je nastala. Da nije bilo tog svilenog betona, kolekciju bismo završili i stavili u upotrebu još 2000. godine, ali bilo je mnogo vjetrenjača na našem putu. Ne bih htjela da zaboravim spomenuti da borba za finansije može takođe da bude projekat po sebi. Ko je vjerovao u taj projekat i finansijski ga omogućavao i čega se sve moja porodica odrekla da bismo FAMA Kolekciju postavili na noge.
Neko mi kaže, konačno su ovom nagradom prepoznali šta radite, a ja kažem, prepoznao je Jovan Divjak i njegovo Udruženje i desetak ljudi koje je pozvao da podrže njegovu inicijativu i na kraju Gradsko vijeće. Kolekcija je samostalni entitet, posebna vrijednost znanja o jednom masivnom ratu koji je obilježio i obilježiće brojne generacije u cijeloj regiji, mi smo bili istrajni inteligentni prenosnici tog znanja i metode slaganja činjenica koje će svima trebati i danas i u budućnosti.

Svjedoci smo da se regija upetljala u objašnjavanja Prvog i Drugog svjetskog rata sa svim posljedicama koje to nosi, a još nije ni došla do ovog trećeg. Zato je bilo neophodno napraviti Kolekciju kao naš doprinos, pa priznavali je ili ne, svima će jednog dana trebati.
Koje materijale je bilo najteže pronaći i pripremiti za upotrebu, a koji segment Kolekcije najteže realizovati?

- Ništa nam nije bilo teško, sve je bilo jako zanimljivo, posebno metodologija formatiranja sadržaja. Kako u popularne formate staviti arhiv i dokumentovati činjenice u 21. vijeku kada je sve vezano za inovativne tehnološke formate, koje se trudimo da pratimo. Čak smo stvorili žanr dokumentarne animacije koji uz predavanja eksperata daje savršenu formulu za prenos znanja.

Koliko ljudi je radilo na Kolekciji kroz sve ove godine?
- Uvijek smo imali mali, vrstan uredničko-kreativni tim pa se onda krug saradnika od onih s kojim stalno sarađujemo do onih koje zovemo po projektu širio u koncentričnim krugovima. Bili su to istraživači, profesori, novinari, dizajneri, analitičari, organizatori, pisci, prevodioci. Ali, bez Mirana i Davora sve ovo ne bi bilo izvodivo. Njihova predanost, pamet, talenat, inovacija, kreativnost, stubovi su ovog projekta. Kasnije nam se pridružila Asja koja savršeno slijedi metode kojima se bavimo. S njom sada ulazimo u novo polje upotrebe znanja, što je pravi izazov i na našem polju edukacije, a i u svijetu. Naša mapa je ušla u 100 mapa koje su obilježile 20.vijek na izložbi britanske Nacionalne biblioteke i tu edukacijsku liniju slijedimo.

Prije nego što je krenula priča sa FAMA, a nakon Filozofskog fakulteta, završili ste i studij režije. Koliko ste se odmakli od te profesije, odnosno koliko je u vezi sa ovim što radite sada?
- Nisam se odmakla od filozofije i književnosti i režije. Naprotiv, filozofija i književnost su pomogle da razumijem svijet u raspadanju i svijet u nastajanju, režija me, zahvaljujući mom profesoru Dejanu Mijaču, naučila kako da mislim strukturalno i kako da filozofiju vizualiziram. Tako da kad pogledam unazad, svaki moj odabir u životu je imao svoj razlog i na kraju se sve perfektno uklopilo. Nisam se nikada žalila zato što sam sve to ja izabrala, a kad čovjek sam izabere i to radi iz svoje slobode i svog moralnog čina, onda mjesta žaljenju nema.

Koji su naredni izazovi za Vas lično i za FAMA?
- Pošto živimo ŽIVU istoriju, a kulturom sjećanja se možemo baviti samo onda kad su ratovi završeni i kad je nastupio stabilni mir, mislim da je najveći izazov biti usred toga stanja sa našom metodologijom upotrebe znanja u cilju govorenja činjenica i uspostavljanja razlike između progresa i degradacije nasuprot manipulacija, lažnih tumačenja i političke istorije.

A za mene lično bi pravi izazov bio da odem na more, plivam i smijem se sa prijateljima. I da se moj sin koji je sve ovo vrijeme podržavao projekat i radio na njemu u svim njegovim segmetima, odmori takođe. Sjedili smo na vulkanu 25 godina, bilo bi lijepo da isprobamo šta je to normalan život i da budemo pomalo sretni. To se inače zove otići na godišnji odmor. A onda se vratiti svijetu koji je sada dinamičniji i uznemireniji nego ikada prije.






http://www.famamethodology.net/projekti
AKTUELNO
info@famamethodology.net